Jezera

Ime Jezera dolazi od toga što se kišnica zaustavlja na djelu nepropusnog tla pa stvara velike lokve. Blato ili Jezero, u davnini močvarno tlo jugozapadno od samog mjesta, isušeno je zbog malarije početkom 20 st., dok je druga vodena površina zvana Lokva puna vode od prvih do zadnjih kišnih razdoblja.

Jezerani se od davnina bave vinogradarstvom, maslinarstvom, voćarstvom, ribarstvom, pomorstvom, vađenjem pijeska i kamenja. Raspolažu s malo obradive zemlje pa su od davnina okrenuti moru. Vlasnici su brojnih otoka i otočića istočno i južno od otoka Murtera, uključujući dio otoka Kaprija i Žirja i manji dio posjeda na Kornatima. Poznati su kao vješti pomorci pa su im pomorstvo i ribarstvo važne grane privređivanja.Jezera imaju najviše ribara i pomoraca na otoku Murteru. Još davne 1682 godine Jezerani organizirano love po Kornatima i okolnim otocima. Iako najmanje mjesto na otoku u 18 stoljeću imaju najveći plovni fond. Brodovi su im osim za ribolov služili i za prijevoz kamena kojeg su iz domaćeg kamenoloma vozili uglavnom u Šibenik i Zadar. Jezerani su se bavili i klesarstvom.

Od svih ribarskih zadruga u ovom dijelu Jadrana najstarija je ona u Jezerima, osnovana 9. kolovoza 1922 g. Danas važan gospodarski subjekt u Jezerima je UTP " Školjić " kojemu je turizam najvažnija grana privređivanja, u čijem je sklopu Turističko naselje " Jezera – Lovišća ", glavni čimbenik turističkog razvoja mjesta i kraja s kapacitetom 1.500 smještajnih jedinica u apartmanima, sobama i autokampu. Hrvatska glazbena unija dodijelila je ovom turističkom središtu posebnu povelju za kvalitetu zabavno – glazbenog programa, a njemački turoperator ADAC visoko priznanje za kompletnu turističku ponudu.

U Jezerima su dva manja auto – kampa " More " i " Stella Maris ", a u privatnom smještaju Jezerani nude sobe i apartmane visoke kategorije, kapaciteta 1 000 kreveta.

Prvi pisani podaci o Jezerima datiraju iz 1298 g. No mjesto je puno starije, jer su nedaleko samog mjesta, u uvali Podjasenovac 1938 g. u jednoj gomili nađena dva groba ilirskog plemena Liburna. Takvih sličnih gomila u okolici mjesta ima dosta. Posebno se ističe velika gomila nalik krnjem stošcu do čijeg se vrha uspinje spiralno. Mještani je zovu " Pudarica " jer su u starije vrijeme na njoj pudari, odnosno poljari, čuvali polja. No, iako dominira iznad velikog prostora vinograda, voćnjaka i maslinika, ipak je više okrenuta moru, nad uvalom Murtar (sv. Nikola). Don Krsto Stošić u svome djelu " Sela šibenskog kotara " (1941) smatra da je to bila ilirska građevina koja je služila kao stražarnica nad uvalom sa koje su predhrvatski žitelji ovoga kraja davali znakove brodovlju od čega i ime brežuljka i uvale, a kasnije i otoka Mor – tar što znači morska tvrđa.

Najviše spisa i oporuka vezane za mjesto su iz 15., 16. i 17. st. uglavnom pisani na glagoljici, bosančici i latinici. Osobito se dugo razvijala i brižljivo njegovala glagoljska pismenost o čemu govori podatak iz već spomenute Stošićeve knjige da je od 1750 – 1780 umrlo 11 svećenika rodom iz Jezera, a kojima se navodi još 10 popova i fratara Jezerana, a koji su službovali izvan Jezera. Svi su oni bili glagoljaši i potpomagali su osnivanje bratovština.

Od povijesnih ličnosti ovoga mjesta valja spomenuti don Antuna Božića (Božina) koji je napisao " Officiy od Nediglije suete... ". Ova vrijedna i rijetka knjiga nalazi se u Veneciji i HAZU. Božić je sastavio i " Nauk maljuhne dicice ". Obe tiskane u Mlecima 1704 g.
Josip Tomin, profesor, rođen u Jezerima 11. ožujka 1932, umro u Pobrima – Matulji (Opatija) 08. rujna 2005. Istaknuti stvaralac, pjesnik, humorist, publicist, kroničar. Kroz četrdesetogodišnje stvaralaštvo značajno je pridonio i širem predstavljanju i upoznavanju Jezera. U Rijeci je završio radni vijek radeći u zdravstvu, novinarstvu, prosvjeti, u karitativno – humanitarnoj i športskoj djelatnosti. Gotovo dvadeset godina bio je glavni urednik Narodnog zdravstvenog lista, a više godina i tehnički urednik časopisa More; surađivao je s brojnim časopisima i radio emisijama. Objavio je sljedeće knjige: Pjesme – 1966., Odjeci mora – 1968., Komu pravo – komu krivo – 1971., Mi s Jadrana – 1976., More u srcu – 1996., Na moru i kamenu – 2000., Dobro more dide – 2003 g. Mnogi stihovi Josipa Tomina uglazbili su poznati skladatelji, uglavnom za zborove i pjevačke skupine (klape). Pjesme su mu objavljene i u Antologiji hrvatske pjesme o moru " Mare nostrum " i u Antologiji čakavskog pjesništva 19 st. Dobitnik je brojnih domaćih i inozemnih nagrada i priznanja i nagrade za životno djelo Općine Tisno.

Od istaknutih Jezerana je i gospodin Drago Pirija (1937.), magistar ekonomskih znanosti, direktor poduzeća " Školjić " - Jezera od 1982 g. koji je dobio priznanje Hrvatske gospodarske komore kao jedan od uspješnih gospodarstvenika.

Spomenimo i Jezerane koji su dobili Plavu vrpcu Vjesnika za spašavanje ljudskih života na moru: Šinka (1934.) i Grgo Carev (1933. – 1995.) – 1984 g. i Tomislav Klarin (1971.) – 2003 g. Jezerani su godinama samodoprinosima i dragovoljnim radom izgrađivali infrastrukturu svojega mjesta, zbog čega su Jezera danas jedno od poželjnih turističkih središta Hrvatske.

Izvor: Diplomski rad Nenada Milina obranjen 1985. g. na Odjelu razredne nastave predškolskog odgoja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru.

Organizirano okupljanje mještana u kulturnim udrugama naročito je poraslo odjekom Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Krajem 19. i početkom 20 st. osnivaju se Društvo narodne izobraženosti, Pučka čitaonica, Hrvatski sokol, Hrvatska seljačka sloga... Tradiciju kulturnog okupljanja Jezerana danas nastavlja KUD "Koledišće" osnovano 1970 g. Dobilo je ime po starom jezerskom trgu Koledišću u predjelu Selo pored nekadašnje vijećnice (viknice) gdje su se sastajali predstavnici naselja na otoku Murteru. Na Koledišću Jezerani stoljećima pale kolede, plešu na svadbama, okupljaju se. KUD "Koledišće" lijepi je primjer dugogodišnjeg očuvanja pučkog naslijeđa koje pronosi diljem domovine i inozemstva za što je dobilo brojne nagrade i priznanja zahvaljujući generacijama Jezerana i njegovu osnivaču, umjetničkom voditelju, marljivom sakupljaču pučke tradicije i etnokoreologu Nenadu Milinu.

• Jezerani tradicionalno vole nogomet pa je 1998 g. osnovan MNK Jezera, jedan od istaknutijih klubova Šibensko – kninske županije koji sudjeluje na brojnim turnirima diljem županije i domovine.

• Športsko - ribolovno društvo " Punta Rata " Jezera organizator je " Big Game Fishing-a ", međunarodnog natjecanja u lovu na veliku ribu koja se održava krajem rujna mjeseca.

• Pučka škola otvorena je 1905 g. s prvim učiteljem Marinom Marinkovićem i danas potpuno obnovljena služi istoj svrsi. Na 90-tu obljetnicu zgrade škole postavljena je spomen ploča na kojoj je napisano latinicom i glagoljicom Pučka škola Jezera.

• U drugom svjetskom ratu u antifašističkim redovima sudjelovalo je 116 mještana od kojih je 36 poginulih. Jezera su imala i 10 žrtava rata. Njima na spomen u središtu mjesta 1964 g. sagrađen je spomenik u obliku piramide od bijelog bračkog kamena. U Domovinskom ratu sudjelovalo je 126 Jezerana.

• Jezerski dani mora, manifestacija koja traje od sredine srpnja do početka rujna, nudi brojne priredbe kulturnog, zabavnog i športskog sadržaja, od kojih se ističu " Kako su živili i feštali naši stari ", " Večer čakavske poezije i folklora ", " Ribarska fešta " i " Jezerska gastro večer ".